aMbaŋ 9:15; Ro 10:15; Ep 3:7+; 1Tim 2:7
bMbaŋ 6:6, 14:26
cMbaŋ 8:9+
dYo 8:44; 1Yo 3:8
eMbaŋ 13:5, 15:37+
fLu 4:16+
gIgham 6:6+, 12:51
hNam 14:33+; Mbo 95:10
iLo 7:1; Mbo 78:55
j1Sam 8:4+, 10:17+
k1Sam 13:14
lMbo 132:11; Lu 1:32
mLu 3:3
nLu 3:16
oLu 24:47; Mbaŋ 2:39, 3:26
pMt 27:20+; Lu 23:18+; Mbaŋ 3:14+
qLu 23:50+, 24:44; Yo 19:36+
sMt 28:6; Mbaŋ 1:3
uMbo 2:7; Mt 3:17; Hib 5:5
v2Sam 7:8-16; Is 55:3
wMbo 16:10
xMbaŋ 2:29
yMbaŋ 2:38; Ro 3:28; Ga 2:16; 1Yo 2:2
zHab 1:5
aaMbaŋ 11:23, 14:22
ab1Tes 2:15+
acMt 21:41; Mbaŋ 18:6, Ro 1:16
adIs 42:6, 49:6; Lu 2:32
aeRo 8:29+
af2Tim 3:11
agMt 10:14
ahMbaŋ 16:34; Ro 14:17; 1Pe 1:8

Acts 13

Laghooŋ tau Paulus ighamu imin maata

Lupuuŋ to Antiok tighur Banabas yesuru Saul pa uraat

1Yes Antioka tau titaghon Krisi na, propet siriv tomania paduduŋaaŋa siriv tileep iloŋ ila lupuuŋ toozi. Ezazi tauvene: Banabas, Simeon tau tiwaato tighe ‘Gabgab’, Lusius to Sairini, Manaen (i yesuru Erod tau igham pooz pa nugh na tumbuuŋ eemon), ve Saul. 2Saawe ee, tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara. Tisuŋsuŋ ila le Avuvu Patabuyaaŋ isaav pazi ighe: “Aghur Banabas yesuru Saul tivot, leso tigham uraat tau napoi zi pani na.” a

3Tauvene tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ ve tisuŋ, ve tighur nimazi izala yesuru pavozi imin palotiiŋ zi le isov, ra tighur zi tila. b

Saul yesuru Banabas tivotia vaaru poia izi sisi Saiprus

4Ene eez tau Avuvu Patabuyaaŋ ighur Banabas ve Saul pa uraat. Yesuru tila tivot nugh Selusia, ve tigham waaŋ ta sewe, ve tiraav tila pa sisi Saiprus. 5Tilooŋ nugh Salamis, ve tivovotia Maaron aliiŋa pa yes Yuda ila rumei toozi. Yoan Markus ila tomani zi paam to iuul zi.

6Tilaagh taan tila tivot sisi ziige ite, ve tila peria nugh tiina Papos, le tizaa to mur tamazi ee ta sewe, eeza Bar-Yesu. I Yuda tamazi, ve i propet karom ee. c

7Saawe naol, i ipakpaak Sergius Paulus tau iŋginŋgin sisi tawe. Sergius Paulus, i ŋeer ŋgara ee, ve ighe le ilooŋ Maaron aliiŋa. Tauvene imbaaŋ ila pa Banabas yesuru Saul ighe tilam tooni. 8Bar-Yesu eeza ite Elimas. Eez tane, puughu tauvene: ‘mur tamazi.’ I itovtoova to itatan yesuru saveeŋ toozi, ve iŋgarum Sergius Paulus loolo, leso ighur ila to Krisi sov. 9Eemon Avuvu Patabuyaaŋ izeev Saul, tau tiwaat eeza ite Paulus na, ve maata deŋia pa mur tamazi tawe, 10ve isaav ariaaŋ pani ighe: “Ai, yo tane, ŋeer saghati ee! Ŋeer Saghati naatu yo! Yo ughurghur koi pa ŋgar duduuŋa naol isov, ve lolom ivon pa ŋgar sasaghati ve ŋgar karom naol! Ŋeez o upul ŋgar tsio tau ukaukau tamtamon ŋgar toozi ve upapaghau zi pa eez duduuŋa to Maaron? d

11Aazne, yo pale ughit katin Maaron niima. I aat igham matam ikumkuum, ve irau ughita nugh muul mako. Ve pale uleep tauvene saawe malau rig!” Paulus isaav tauvene, ve rekia mon gabua imin naghavghavu tomania ndoroom ikau mur tamazi tana maata. Tauvene ivalaghlaagh, ve iliil tamtamon siriv to tiuule ighe tikis niima ve tipaduduuŋa pa eez. 12Daaba to sisi tawe ighita gabua tau ivot na, le irur pa saveeŋ to Tiina Yesu tapiri ve ŋgar tooni imbool. Tauvene ighur ila kat.

Paulus yesuru Banabas tila nugh Antiok tau igheen ila taan sirivu to Pisidia

13Paulus tomania zeetŋa tigham waaŋ izi nugh Papos, ve tiraav tila tivool pa taan tiina. Ra tilaagh tila tivot nugh Perga tau igheen ila taan sirivu to Pampilia. Tileep ta sewe, ve Yoan Markus ipul zi, ve ighau imuul ila pa Yerusalem. e

14Paulus yesuru Banabas tipul nugh Perga, ve tizala pa nugh Antiok tau igheen ila taan sirivu to Pisidia. Tilepleep ta sewe le saawe to umbom patabuyaaŋ, ra tiloŋ tila rumei to yes Yuda, ve mbolezi izi tomani zi pa suŋuuŋ. 15Tamtamon siriv to lupuuŋ tawe tiwaat saveeŋ siriv tau igheen ila tutuuŋ to Mose, ve saveeŋ siriv to yes propet le isov, ra yes ŋginiiŋa to lupuuŋ tana tighason ila pa Paulus yesuru Banabas tighe: “Aiyo, yam toŋvetaz ru, ighe lemim savsaveeŋ siriv to apalot lupuuŋ tane, o asaav.” f

Mos tau Paulus ivotia izi nugh Antiok

16Paulus iburig iyooz, ve itatan niima pazi, leso tineneeŋ ve tighur taliŋazi pani. Ra ipaburigin saveeŋ tooni ighe: “Yam zitamoot to Israel, ve yam siriv tau aroron pa Maaron ve ataghon ŋgar tooni na, aghur taliŋamim payau poi. 17Iit Israela, muuŋ Maaron toit isiigh timbuunŋa timin i tauu le. Ve saawe tau tila tileep timin loom izi Isip, i igham zi timasa timin naol. Ra itotoi tapiri pa yes Isipa, ve igherev timbuunŋa gha tipul taan to yes Isipa ve tivot. g

18Yes tileep izi nugh ŋginaaŋa irau ndaman tamoot ru (40), ve monmon tizorzoor Maaron aliiŋa ve tighamgham ŋgar tau irau i loolo mako na. Eemon i iyai ghi, ve iŋgin zi pa laghooŋ toozi. h

19Yes tilaagh tila tivot taan sirivu to Kanaan, ra i ireu tamtamon to nugh tintiina liim ve ru, ve igham taan toozi imin yes Israela lezi motot. i

20Uraat isov tana igham ndaman 450.

“Murei ra, Maaron ighur lezi daaba siriv. Leso tiŋgin zi ve tighagharaat saveeŋ toozi. Ilam ilam le indeeŋ saawe to propet Samuel,
21ra tighason Maaron to igham lezi kinik eta. Tauvene i ighur Kis naatu Saul imin kinik pazi. Saul puughu tooni ivot ila to Benyamin. I iŋgin Israel irau ndaman tamoot ru (40). j

22Eemon murei, ra Maaron izughuia izi, ve ighur David aana imin kinik. Maaron ipaesia David ŋgar tooni ighe:

‘David tau Yesi naatu na, yau naghita wa. Yeiru lolomai eemon. I aat itaghon duduŋai ŋgar tsiau pa gabua naol isov.’ k
23“Aazne, Maaron ighur ŋeer ee imin Uleeŋa pa yes Israela itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. I ivot ila siŋ to David. Eeza Yesu. l

24Yesu ipaburigin uraat tooni soone, ve ŋeer rughuzaaŋa Yoan imuuŋ pani, ve ivovotia saveeŋ pa yes Israela ighe tisov tipul ŋgar toozi sasaghati ileple, ve titoor ŋgar toozi ila pa Maaron, ve tigham yaa. m

25Saawe igharau to Yoan ipasov uraat tooni, ra ighason tamtamon ighe: ‘Yam agham ŋgar aghe yau sei? Aghe yau Mesia tau asasaŋani na? Mako. Ŋeer ee pale ilam murei payau. I iliiv ghau kat. Uraat sorok imin polaaŋ waar pa zuzuuŋa to aaghe, ene yau poiag irau to nagham pani mako.’” n

26Ra Paulus isaav pazi ighe: “Yam toŋvetaz, yam tau Abaram paaghu tooni, ve yam siriv tau aroron pa Maaron ve ataghon ŋgar tooni na paam, alooŋ. Maaron aliiŋa tau isavia eez tau i igham mulin tamtamon, ene iŋarui ghiit. o

27Eemon eval tiina to Yerusalem tomania yes daaba toozi tighilaal Yesu mako. Onoon, umbom patabuyaaŋ isov, yes tiwatwaat saveeŋ to yes propet. Eemon tighilaal saveeŋ tawe puughu mako. Yesu, i le puughu eta to imaat pani ne mako. Eemon saawe tau yes daaba titiir saveeŋ tooni, tighita tighe i igham sosor tiina, ve tighason Piladus to iravu imaat. Ŋgar tau tighamu, ene iduduuŋ pa Maaron aliiŋa tau muuŋ yes propet tivotia. Saveeŋ toozi tawe, aazne anooŋa ivot wa. p

29Saveeŋ tau yes propet tiboode izaa to Yesu na, yes Yuda titaghon suvinia le isov, ra tamtamon siriv tighamu izi pa ai pambarooŋ, ve tigham paata tila gha tighuru iloŋ ila maet puura tau tigharaata pataghaaŋ imin naal pa mateegha. q

30Eemon Maaron ipaburigini pa mateegh, ve ileep saawe malau rig izi taan.
(13:30-31) Yesu iburig pa mateegh, ve ileep mboŋ tamoot ru izi taan, ra imuul izala pa sambam. Maaron saveeŋ tooni isavia saawe saŋavul tau Yesu ivot to mbiwa tooni.


Saawe tana, i ila ivotvot to yes tau muuŋ yesŋa tilaagh izi Galilaia ve tila tivot Yerusalem na. Zeran tawe, tauta aazne tivovotia saveeŋ tooni pa eval tiina to iit Israela, ve tipariaaŋ zi to tighur ila tooni. s

32Yei nilam to nivotia vaaru poia tane payam: Maaron ipaburigin Yesu pa mateegh wa. Tauvene saveeŋ tau muuŋ i imbua tomania timbuunŋa na, tauta aazne anooŋa ivot pa iit tau paaghu toozi ne! Saveeŋa igheen ila mbouŋ to suŋuuŋ tau imin ru. Ighe:

‘Yau natug yo.
Yo tamam ta yau.
Aazne, yau naghur ghom pa uraat.’
(13:32-33) Yes Israela matazi iŋgal tighe saawe tau tighur tamtamon eta imin kinik pazi, Maaron ighamu imin i naatu. Tauvene saveeŋ ziiri tane, puughu tauvene: Saawe tau Yesu iburig pa mateegh, Taama Maaron ighuru imin kinik.
,
u
34“Tauvene Yesu, Maaron ipaburigini pa mateegh wa. Ve i irau imuul izila naal gha imbuuz ne mako. Saveeŋa igheen tauvene:

‘Yau nambu saveeŋ ariaaŋ tomani gham naghe yau aat nagham lemim gabua popoia ve patabuyaaŋa imin muuŋ nagham pa David na.’ v
35Ve saveeŋ ziiri ite isaav ighe:

‘Yo irau upul besooŋa tsio patabuyaaŋ imbuuz ila naal loolo ne mako.’ w
36“Iit tawatagh: Saawe tau kinik David ileep izi taan, i ibesbees pa Maaron itaghon Maaron ŋgar tooni. Ve saawe tau imaat, titavia tomania timŋa, ve paata imbuuz ila naal loolo. x

37Eemon ŋeer tau Maaron ipaburigini pa mateegh na, paata imbuuz mako.

38“Tauvene yam toŋvetaz, alooŋ! Yei nivotia saveeŋ payam leso awatagh kat tauvene: Tutuuŋ to Mose, ene irau ipas ghiit kat pa pataŋani to sosor toit ne mako. Eemon ila Yesu uraat tooni, Maaron ireu sosor toit kat. Tamtamon tisov tau tighur ila to Yesu na, i aat ipas zi pa saghati tapiri, ve ireu sosor toozi isov ilale, leso tiduduuŋ ila Maaron maata. y

40“Tauvene yam ayamaan gham. Uleeŋa tau Maaron imbaaŋo pait ne, azori sov. Pa ighe agham tauvene, ene aat gabua tau yes propet tisavia na ivot payam. Saveeŋa igheen tauvene:

41‘Yam tamtamon to veleghiiŋ Maaron, alooŋ!
Pataŋani tau naghe naghuru izaa tsiam pa saawe tane, ene aat maata ite.
Yam pale aghita, ve arur pani le ŋgar tsiam imbool, ve alalemim.
Ighe gabua tauvene ivot pa tamtamon siriv ve alooŋ vaaru mon, ene irau aghur ila mako.’” z
42Paulus isavsaav le isov, ra yesuru Banabas tipul rumei tana, ve tivot tila muuri. Tamtamon to lupuuŋ tana tiburig, ve tighason zi ariaaŋ tighe umbom patabuyaaŋ ite ighe ivot, mako yesuru timuul tilam, ve tila saveeŋ tana loolo muul. 43Lupuuŋ toozi isov gha tamtamon tighawaar, ve eval tiina titaghon Banabas yesuru Paulus gha yesŋa tila. Siriv, yes Yuda duduuŋ. Ve siriv, ene yes tau titoor zi timin Yuda ve titaghon eez to Maaron. Yesuru tisavsaav tomani zi, ve tipalot zi tighe lolozi isaghav Maaron ve tiyooz tuŋia ila poia tooni. aa

44Tilepleep le umbom patabuyaaŋ ivot muul, ra tamtamon tisov to nugh tana tila tilup zi pa loŋaaŋ saveeŋ to Tiina toit. 45Yes Yuda tighita eval tiina kat timeke tila tighe tilooŋ Paulus yesuru Banabas saveeŋ toozi. Tauta ŋuŋuaaŋ tiina ivot pazi, ve tiburig gha yesŋa Paulus tivazorai zi, ve tisik saveeŋ veleghiiŋ naol pani. ab

46Eemon Paulus yesuru Banabas tiroi mako. Tiyooz ariaaŋ, ve tisaav ghazooŋa pazi tighe: “Maaron ighe ipamuuŋ gham pa saveeŋ tooni. Eemon yam azori. Ŋgar tau aghamu na, ene imin agabiiz taumim aghe yam aat irau to agham lepoogh to mataan yaryaare ne mako. Tauvene aazne ve ila, yei aat nipul gham aleplemim, ve nila pa yes tau Yuda mako na. ac

47Pasaa, Ŋeer Tiina aavo iyaryaaŋ payei ighe:

‘Yau naghur ghom umin ghazooŋa pa yes nugh nugh tau Yuda mako na.
Naghe ulandoov saveeŋ tsiau ila pa tamtamon irau taan ziige ta naol ne, leso tiwatagh eez to nagham mulin zi.’” ad
48Yes tau Yuda mako na, tilooŋ saveeŋ tane, le lolozi poia kat ve tipait Maaron pa saveeŋ tooni tau tilooŋa na. Ve tamtamon tisov tau Maaron isiigh zi to tigham lepoogh to mataan yaryaare na, yes tighur ila. ae

49Tauvene Maaron saveeŋ tooni ilaan toman tapiri irau taan sirivu tawe. 50Eemon yes Yuda tiŋgarum yes daaba to nugh tana tomania zilivaa siriv tau ezazi tintiina ve titaghon yes Yuda pa suŋuuŋ toozi na lolozi. Tauvene yes daaba ve zilivaa tawe anazi tipazaagh eval tiina, ve tighur pataŋani pa yesuru, ve tinaan zi tighau pa nugh toozi. af

51Saawe tau yesuru tipul nugh Antiok, tighatuun aghezi gha ŋgaupup to nugh tana izi. Leso imin ilaal pazi pa sosor toozi. Ra tilaagh tila tivot nugh Ikonium. ag

52Ve yes Antioka tau titaghon Yesu na, Avuvu Patabuyaaŋ izeev zi tisov, ve tileep toman lolozi poia kat. ah

Copyright information for TUCT